I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Zakonom radi zaštite materinstva, njege novorođenog djeteta i njegova podizanja te
usklađenja obiteljskog i poslovnog života propisuje se pravo roditelja i njemu izjednačene osobe koja
se brine o djetetu na vremenske i novčane potpore, uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja te
tijela nadležna za provedbu ovoga Zakona.
Članak 1.a
Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:
– Direktiva 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poboljšanje sigurnosti
i zdravlja trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje na radnom mjestu (deseta
pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 348, 28. 11.
1992.);
– Direktiva 2010/18/EU od 8. ožujka 2010. o provedbi revidiranog Okvirnog sporazuma
o roditeljskom dopustu koji su sklopili BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC te o
stavljanju izvan snage Direktive 96/34/EZ (SL L 68, 18. 3. 2010.);
– Direktiva 2010/41/EU Europskoga parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni
načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji se bave djelatnošću u okviru
samozapošljavanja te o ukidanju Direktive Vijeća 86/613/EEZ (SL L 180, 15. 7.2 010.).
Članak 2.
(1) Vremenske potpore prema ovom Zakonu su dopusti, poštede od rada i propisano vrijeme
za brigu o djetetu.
(2) Novčane potpore prema ovom Zakonu su naknada plaće, novčana naknada, novčana
pomoć i jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete.
(3) Potpore iz stavka 1. i 2. ovoga članka ostvaruje majka i otac djeteta, posvojitelj
djeteta, skrbnik, udomitelj ili druga fizička osoba kojoj je maloljetno dijete odlukom nadležnog
tijela povjereno na čuvanje i odgoj.
Članak 3.
(1) Ministarstvo nadležno za obitelj nadzire provedbu ovoga Zakona.
(2) Za provedbu prava propisanih ovim Zakonom nadležan je Hrvatski zavod za zdravstveno
osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) ako za pojedina prava prema ovom Zakonu nije utvrđeno drugo
nadležno tijelo.
Članak 4.
(1) Novčane potpore ostvarene prema ovom Zakonu ne mogu biti predmet ovrhe ili osiguranja
(kredita, pologa i slično), osim prema sudskoj odluci ili rješenju nadležnog centra za socijalnu skrb
radi koristi djeteta za koje su ostvarene.(2) Novčane potpore ostvarene prema ovom Zakonu ne mogu iznositi manje od 50%
proračunske osnovice utvrđene zakonom o izvršavanju državnog proračuna (u daljnjem tekstu:
proračunska osnovica).
Članak 5.
Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se pod jednakim uvjetima na roditelje u bračnoj i
izvanbračnoj zajednici, kao i na roditelje ili njima izjednačene osobe koje se brinu o djetetu, a koje se
ne nalaze u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici.
Članak 6.
(1) Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju značenja:
1. »zapošljavanje« je rad fizičke osobe koji ona obavlja za plaću po osnovi ugovora o radu ili
drugog akta zaključenim s poslodavcem kojim se uređuje radni odnos ili rad fizičke osobe koja je
izabrana ili imenovana na stalnu dužnost u određenom tijelu državne vlasti, odnosno jedinici lokalne i
područne (regionalne) samouprave ako za taj rad prima plaću ili rad fizičke osobe koja je član uprave
trgovačkog društva ako po toj osnovi ostvaruje primitak (plaću) ili rad fizičke osobe koja je prema
propisima o radu sklopila ugovor o volonterskom radu s poslodavcem, bez zasnivanja radnog odnosa
nakon završenog obrazovanja radi stručnog osposobljavanja,
2. »samozapošljavanje« je rad fizičke osobe kojim ona samostalno obavlja gospodarsku
djelatnost, odnosno profesionalnu djelatnost kao svoje jedino ili glavno zanimanje, s namjerom
ostvarivanja, po osnovi te djelatnosti, primitka podložnog plaćanju poreza na dohodak ili prihoda
podložnog plaćanju poreza na dobit, u skladu s poreznim propisima,
3. »drugi dohodak« je primitak fizičke osobe koji se utvrđuje u skladu s propisima o
oporezivanju dohotka,
4. »staž osiguranja« je staž koji je fizička osoba ostvarila na temelju svog nesamostalnog ili
samostalnog rada te na temelju naknade plaće nakon prestanka toga rada ostvarene prema propisima iz
obveznoga zdravstvenog osiguranja,
5. »staž obveznoga zdravstvenog osiguranja« je vremensko razdoblje u kojem je fizička osoba
imala utvrđen status zdravstveno osigurane osobe od strane Zavoda ako međudržavnim ugovorom o
socijalnom osiguranju nije drugačije određeno,
6. »mjesec« je jedinična vremenska vrijednost od 30 kalendarskih dana koja služi za izračun
trajanja prava propisanih ovim Zakonom,
7. »kućanstvo« je zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda svih članova
obitelji korisnika prava iz ovoga Zakona,
8. «puno radno vrijeme« u smislu ovoga Zakona je rad od 40 sati tjedno, ako posebnim
propisom, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između
radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu nije drugačije određeno.
9. »rad s polovicom punoga radnog vremena« u smislu ovoga Zakona je rad s polovicom
radnog vremena iz točke 8. ovoga članka.
10. »trudna radnica« u smislu ovoga Zakona je zaposlena radnica koja o svom stanju
trudnoće pisanim putem obavijesti svoga poslodavca, ako ovim Zakonom nije drugačije
propisano,
11. »radnica koja je rodila« u smislu ovoga Zakona je zaposlena radnica majka djeteta u
dobi do navršene prve godine života djeteta, koja o tom svom stanju pisanim putem obavijesti
svoga poslodavca najkasnije 30 dana prije povratka na rad,
12. »radnica koja doji dijete« u smislu ovoga Zakona je zaposlena radnica majka djeteta
u dobi do navršene prve godine života djeteta koje doji, koja o tom svom stanju pisanim putem
obavijesti svoga poslodavca najkasnije 30 dana prije povratka na rad.
(2) Pojmovi i izrazi koji se u ovom Zakonu koriste za osobe u muškom rodu uporabljeni
su neutralno i odnose se na osobe muškog i ženskog spola.II. KORISNIK RODILJNIH I RODITELJSKIH POTPORA
Članak 7.
(1) Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora prema ovom Zakonu je djetetov roditelj koji:
1. na temelju zapošljavanja prema propisima o radu ima priznat status osiguranika iz
obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja (u daljnjem tekstu: zaposleni roditelj), što
obuhvaća:
– osobe u radnom odnosu kod domaćeg ili stranog poslodavca sa sjedištem u Republici
Hrvatskoj,
– osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj zaposlene u
inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju zdravstveno osiguranje stranog nositelja
zdravstvenog osiguranja, odnosno koje nisu obvezno osigurane prema inozemnim propisima na način
kako je to određeno međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju;
2. na temelju samozapošljavanja ima priznat status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i
mirovinskog osiguranja (u daljnjem tekstu: samozaposleni roditelj), što obuhvaća:
– osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s
obrtom izjednačenih djelatnosti,
– osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost te
- osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino
ili glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a nisu osigurane
po osnovi rada,
- službenike vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi
nadležno državno tijelo, ako nisu osigurani po osnovi rada;
3. ostvaruje drugi dohodak na koji su plaćeni doprinosi prema propisima o doprinosima za
obvezna osiguranja te koji je s te osnove stekao status osiguranika iz obveznoga zdravstvenog
osiguranja (u daljnjem tekstu: roditelj koji ostvaruje drugi dohodak);
4. je poljoprivrednik koji u Republici Hrvatskoj obavlja djelatnost poljoprivrede i šumarstva
kao jedino ili glavno zanimanje ako je vlasnik, posjednik ili zakupac te ako je s te osnove stekao status
osiguranika iz obveznoga zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, a nije obveznik poreza na dohodak
ili poreza na dobit i nije zdravstveno osiguran po osnovi rada;
5. prema propisima o zapošljavanju ima priznat status nezaposlene osobe ako ovim Zakonom
nije drugačije propisano (u daljnjem tekstu: nezaposleni roditelj);
6. je korisnik mirovine, korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju ili korisnik prava na
invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema propisima o mirovinskom
osiguranju Republike Hrvatske ili osoba koja se prema propisima iz socijalne skrbi ne smatra
sposobnom za rad ili se prema drugim propisima smatra uzdržavanom osobom ili je polaznik
redovitog školovanja ili sveučilišnog ili stručnog studija ili korisnik koji nema uvjete za ostvarenje
statusa korisnika iz točke 1. do 5. ovoga stavka, a ima priznat status zdravstveno osigurane osobe iz
obveznoga zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: roditelj izvan sustava rada).
(2) Zaposlenim roditeljem u smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra se i roditelj
koji je:
– izabran ili imenovan na stalnu dužnost u tijelima državne vlasti ili u tijelima jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad prima plaću i ako po toj osnovi ima
priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja,
– član uprave trgovačkog društva, ako po toj osnovi ima priznat status osiguranika iz
obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja,
– prema propisima o radu sklopio ugovor o stručnom osposobljavanju, bez zasnivanja
radnog odnosa i koji, po toj osnovi, ima priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i
mirovinskog osiguranja,
– roditelj njegovatelj, koji po toj osnovi ima priznat status osiguranika iz obveznog
zdravstvenog i mirovinskog osiguranja te
– osoba koja pruža njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog
rata, te po toj osnovi ima priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog
osiguranja. (3) Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora iz ovoga Zakona je i posvojitelj koji ima
utvrđen status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, prema svom
radnopravnom statusu, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(4) Korisnik prema odredbama ovoga Zakona i pod uvjetima iz ovoga Zakona je i
skrbnik maloljetnog djeteta kojem je rješenjem nadležnog tijela to dijete povjereno na čuvanje i
odgoj ili druga fizička osoba kojoj je maloljetno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na
čuvanje i odgoj, prema svom radnopravnom statusu, pod uvjetom da ima status osigurane osobe
u obveznom zdravstvenom osiguranju i ako s tim djetetom živi u zajedničkom kućanstvu.
(5) Korisnik prema odredbama ovoga Zakona i pod uvjetima iz ovoga Zakona je i
udomitelj maloljetnog djeteta, prema svom radnopravnom statusu, pod uvjetom da ima status
osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju i ako s tim djetetom živi u zajedničkom
kućanstvu.
(6) Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora prema odredbama ovoga Zakona je i stranac s
odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj koji ima priznat status osigurane osobe u
obveznom zdravstvenom osiguranju.
Članak 8.
(1) Pravo prema ovom Zakonu mogu ostvariti i stranci koji su prema propisima o azilu
ostvarili status azilanta ili status osobe pod supsidijarnom zaštitom.
(2) Na korisnike iz stavka 1. ovoga članka primijenit će se odgovarajuće odredbe ovoga
Zakona, prema njihovom radnopravnom statusu, bez primjene uvjeta u pogledu državljanstva i
duljine prebivališta, odnosno stalnog boravka na području Republike Hrvatske.
III. PRAVA KORISNIKA NA RODILJNE I RODITELJSKE POTPORE
Članak 9.
(1) Korisnik iz članka 7. stavka 1. točke 1. i 2. i stavka 2. ovoga Zakona ima pravo na:
1. rodiljni dopust,
2. roditeljski dopust,
3. rad s polovicom punoga radnog vremena,
4. rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta,
5. stanku za dojenje djeteta,
6. dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji
dijete,
7. Slobodan radni dan za prenatalni pregled,
8. dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim
smetnjama u razvoju,
9. mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta.
(2) Korisnik iz članka 7. stavka 1. točke 3., 4. i 5. ovoga Zakona ima pravo na:
1. rodiljnu poštedu od rada,
2. roditeljsku poštedu od rada.
(3) Korisnicima iz članka 7. stavka 1. točke 1., 2., 3., 4. i 5. i stavka 2. ovoga Zakona za
vrijeme korištenja propisanih prava, ovisno o njihovom radnopravnom statusu, pripada pravo na
naknadu plaće ili novčanu naknadu prema odredbama ovoga Zakona.
(4) Korisnik iz članka 7. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona po rođenju djeteta ima pravo na
novčanu pomoć radi rodiljne ili roditeljske brige o djetetu prema odredbama ovoga Zakona.
(5) Korisnik iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona osnovom pravomoćnog rješenja o posvojenju
po propisima o obiteljskim odnosima ima pravo, zavisno od njegova radnopravnog statusa, na
posvojiteljski dopust ili posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu te, za vrijeme
korištenja jednog od tih prava, pravo na naknadu plaće ili novčanu naknadu ili novčanu pomoć prema
odredbama ovoga Zakona.(6) Korisnik iz članka 7. stavka 4. ovoga Zakona, na temelju pravomoćnog rješenja o
skrbništvu, odnosno pravomoćne odluke nadležnog tijela kojom mu je dijete povjereno na
čuvanje i odgoj, ostvaruje prava prema ovom Zakonu, sukladno svome radnopravnom statusu i
pod uvjetom da odnosna prava roditelj nije iskoristio.
(7) Korisnik iz članka 7. stavka 5. ovoga Zakona, na temelju pravomoćnog rješenja
nadležnog tijela, ostvaruje pravo na vremenske potpore iz ovoga Zakona, sukladno svom
radnopravnom statusu i pod uvjetom da ta prava roditelj nije iskoristio.
(8) Korisnik iz članka 7. stavka 5. ovoga Zakona ne ostvaruje pravo na novčane potpore
prema ovom Zakonu.
(9) Korisnici iz članka 7. ovoga Zakona, osim novčanih potpora iz stavka 3., 4. i 5. ovoga
članka, pod uvjetima iz ovoga Zakona, imaju pravo i na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno
dijete.
Članak 10.
(1) Prava iz članka 9. ovoga Zakona korisnici ostvaruju na način, u opsegu i pod uvjetima
propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije
drugačije propisano.
(2) Korisnik koji nije iskoristio prava prema ovom Zakonu ne može potraživati novčanu
naknadu za neiskorišteno pravo.
Članak 11.
Prava iz članka 9. ovoga Zakona ne mogu istodobno koristiti oba roditelja, osim ako ovim
Zakonom nije drugačije propisano.
IV. PRAVA ZAPOSLENIH RODITELJA I SAMOZAPOSLENIH RODITELJA NA RODILJNE I
RODITELJSKE POTPORE
1. Rodiljni dopust
Članak 12.
(1) Zaposlena ili samozaposlena trudnica, odnosno zaposlena ili samozaposlena majka za
vrijeme trudnoće, poroda i njege novorođenog djeteta, ima pravo na rodiljni dopust u trajanju
od 28 dana prije dana očekivanog poroda do navršenih 6 mjeseci života djeteta, koji se sastoji od
obveznog i dodatnog rodiljnog dopusta.
(2) Zaposlena ili samozaposlena trudnica, odnosno zaposlena ili samozaposlena majka
pravo na obvezni rodiljni dopust koristi u neprekidnom trajanju od 98 dana, od kojih 28 dana
prije dana očekivanog poroda te 70 dana nakon rođenja djeteta.
(3) Dan očekivanoga poroda utvrđuje izabrani doktor ginekolog iz obveznoga
zdravstvenog osiguranja.
(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, zaposlena ili samozaposlena trudnica, ovisno o
stanju trudnoće i zdravstvenom stanju, može početi koristiti rodiljni dopust iz stavka 2. ovoga
članka i 45 dana prije dana očekivanog poroda, što utvrđuje izabrani doktor ginekolog iz stavka
3. ovoga članka.
(5) Nakon proteka obveznog rodiljnog dopusta iz stavka 2. ovoga članka zaposlena ili
samozaposlena majka ima pravo na dodatni rodiljni dopust do navršenih 6 mjeseci života
djeteta, koji može svojom pisanom izjavom prenijeti na oca djeteta, uz njegovu prethodnu
suglasnost, u cijelosti ili u vremenski ograničenom trajanju.
(6) Ako je dijete prerano rođeno, obvezni rodiljni dopust iz stavka 2. ovoga članka ili
dodatni rodiljni dopust iz stavka 5. ovoga članka produžuje se za onoliko dana za koliko je dijete
prerano rođeno.(7) Pod prerano rođenim djetetom u smislu stavka 6. ovoga članka smatra se dijete
rođeno prije navršenog 37. tjedna, odnosno 259. dana trudnoće, u skladu s ocjenom nadležnog
tijela Zavoda na temelju vještačenja na osnovi medicinske dokumentacije.
2. Roditeljski dopust
Članak 13.
(1) Zaposleni ili samozaposleni roditelj, nakon navršenih 6 mjeseci života djeteta ili
nakon proteka vremena iz članka 15. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, ima pravo na roditeljski
dopust.
(2) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj može koristiti roditeljski dopust do osme
godine života djeteta na način i u trajanju propisanom člankom 14. ovoga Zakona.
(3) Pravo na roditeljski dopust osobno je pravo oba zaposlena roditelja ili samozaposlena
roditelja i koriste ga, u jednakom dijelu, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
Članak 14.
(1) Zaposleni ili samozaposleni roditelj ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od 8 ili
30 mjeseci, ovisno o broju rođene djece i načinu njegova korištenja.
(2) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od:
– 8 mjeseci, za prvo i drugo rođeno dijete
– 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete.
(3) Pravo na roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga članka u pravilu koriste oba roditelja iz
stavka 1. ovoga članka svaki u trajanju od 4 ili 15 mjeseci.
(4) Ako roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga članka koristi samo jedan roditelj, sukladno
dogovoru, isti se koristi u trajanju od 6 mjeseci za prvo i drugo rođeno dijete, odnosno 30
mjeseci za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete.
(5) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj može koristiti roditeljski dopust iz stavka 2.
ovoga članka u cijelosti ili u njegovim dijelovima.
(6) Za slučaj da zaposleni ili samozaposleni roditelj roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga
članka koristi u dijelovima može ga koristiti najviše dva puta godišnje, svaki put u trajanju od
najmanje 30 dana.
(7) U broj rođene djece iz stavka 2. ovoga članka uračunavaju se i mrtvorođena i umrla
djeca, posvojena djeca, maloljetna djeca kojima je korisnik određen za skrbnika, maloljetna
djeca kojima je korisnik određen za udomitelja, kao i djeca koja su odlukom nadležnog tijela
povjerena korisniku na čuvanje ili odgoj.
3. Rad s polovicom punoga radnog vremena
Članak 15.
(1) Dodatni rodiljni dopust iz članka 12. stavka 5. ovoga Zakona zaposlena ili
samozaposlena majka može koristiti i kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena.
(2) Zaposlena ili samozaposlena majka ima pravo nakon navršenih 6 mjeseci života
djeteta koristiti rad s polovicom radnog vremena iz stavka 1. ovoga članka u onolikom trajanju
u kolikom je to pravo koristila do navršenih 6 mjeseci života djeteta, a najduže do navršenih 9
mjeseci života djeteta.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primijenit će se i u slučaju prijenosa prava
korištenja dodatnog rodiljnog dopusta s majke na oca djeteta sukladno članku 12. stavku 5.
ovoga Zakona.
(4) Zaposleni ili samozaposleni roditelj može pravo na roditeljski dopust iz članka 14.
stavka 2. ovoga Zakona koristiti i kao pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena u
dvostrukom trajanju neiskorištenoga roditeljskog dopusta.4. Pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta
Članak 16.
(1) Po iskorištenju roditeljskog dopusta iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona ili prava na rad s
polovicom punog radnog vremena iz članka 15. stavka 4. ovoga Zakona jedan od zaposlenih
roditelja ili samozaposlenih roditelja ima pravo na rad s polovicom punog radnog vremena do
navršene 3. godine djetetova života, ako je djetetu, prema nalazu i ocjeni izabranog doktora primarne
zdravstvene zaštite i nadležnoga liječničkog povjerenstva Zavoda, zbog njegova zdravlja i razvoja,
potrebna pojačana briga i njega.
(2) Ministar nadležan za zdravstvo uz mišljenje ministra nadležnog za obitelj pravilnikom će
propisati uvjete i postupak stjecanja prava na rad s polovicom punog radnog vremena, radi potrebne
pojačane brige i njege djeteta do njegove navršene 3. godine života.
5. Dopust za slučaj smrti djeteta
Članak 17.
Ako zaposlena ili samozaposlena majka rodi mrtvo dijete prije nego što je započela
koristiti rodiljni dopust ili ako dijete umre prije nego što je protekao rodiljni ili roditeljski
dopust, ima pravo na rodiljni dopust, odnosno ima pravo nastaviti koristiti pravo na rodiljni,
odnosno roditeljski dopust još 3 mjeseca računajući od idućeg dana od dana smrti djeteta.
6. Prijenos prava na jednog roditelja
Članak 18.
(1) Ako jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja umre ili ako je iz bilo kojeg
drugog opravdanog razloga spriječen započeti ili koristiti pripadajuće pravo, pravo korištenja
po osnovi ovoga Zakona prenosi se na drugog roditelja.
(2) Pod opravdanim razlozima iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva se:
– kad je jedan roditelj lišen roditeljske skrbi; kad je jednom roditelju oduzeto pravo
života sa svojim djetetom; kad je jedan roditelj potpuno lišen poslovne sposobnosti, djelomice
lišen poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb, proglašen nestalim, nepoznat,
nepoznatog prebivališta ili boravka ili je prema nalazu nadležnog centra za socijalnu skrb grubo
zanemario skrb o djetetu napuštanjem djeteta,
– kad su radi zaštite dobrobiti djeteta susreti i druženje djeteta s jednim od roditelja
zabranjeni ili ograničeni ili je jednom od roditelja, prema posebnim propisima, izrečena mjera
za zaštitu prava i dobrobiti djeteta, zabrana približavanja djetetu ili udaljenja iz stana, kuće ili
nekog drugog stambenog prostora u kojem dijete živi,
– kad je jedan od roditelja teško bolestan ili je ovisan o pomoći druge osobe radi čega je
na duže vrijeme spriječen ili u znatnoj mjeri ograničen u obavljanju svoje roditeljske skrbi
prema ocjeni nadležnog tijela vještačenja Zavoda,
– kad je jedan od roditelja kao djelatna vojna osoba u vojnoj misiji izvan Republike
Hrvatske ili na izdržavanju kazne zatvora u trajanju dužem od jedne godine neprekidno, a sve
pod uvjetom da se taj roditelj, pisanom izjavom, odrekao prava na korištenje roditeljskog
dopusta u korist drugog roditelja.
(3) Korištenje prava od strane jednog roditelja u smislu stavka 1. i 2. ovoga članka
primijenit će se i na sve ostale korisnike prava iz ovoga Zakona, bez obzira na njihov međusobni
radnopravni status, pod uvjetom da roditelj, odnosno korisnik na kojeg se prenosi pravo
korištenja tog prava, ispunjava uvjete prema ovom Zakonu.
(4) Za slučaj iz stavka 3. ovoga članka, roditelj, odnosno korisnik na kojeg je preneseno
pravo korištenja pripadajućeg prava drugog roditelja, odnosno korisnika ostvaruje sva prava
propisana ovim Zakonom, ovisno o svom radnopravnom statusu.7. Stanka za dojenje djeteta i dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust
radnice koja doji dijete
7.1. Stanka za dojenje
Članak 19.
(1) Radnica koja doji dijete, tijekom rada u punom radnom vremenu, ima pravo na
stanku za dojenje djeteta u trajanju od dva sata dnevno, neovisno od toga koristi li zaposleni ili
samozaposleni otac u isto vrijeme i za isto dijete jedno od prava propisanih ovim Zakonom.
(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka može se koristiti jednokratno ili dva puta u tijeku
dana u trajanju od po sat vremena.
(3) Radnica koja doji dijete može pravo iz stavka 1. ovoga članka koristiti do navršene 1.
godine života djeteta.
(4) Vrijeme stanke iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme.
(5) Radnica koja doji dijete za vrijeme korištenja prava iz stavka 1. ovoga članka ima
pravo na naknadu plaće koja iznosi 100% proračunske osnovice, preračunate na satnu osnovicu
za mjesec za koji se obračunava odnosna naknada.
7.2. Dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete
Članak 20.
(1) Trudna radnica ili radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete, koja radi na
poslovima koji su štetni po njezino zdravlje i/ili zdravlje djeteta koje doji, ostvaruje pravo na
zaštitu od štetnosti utjecaja poslova radnoga mjesta na kojemu radi, sukladno propisima o radu
i propisima o zaštiti na radu, od trenutka izvješćivanja poslodavca o svojem stanju trudnoće ili
početku rada nakon korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta i/ili o dojenju djeteta.
(2) Trudna radnica dužna je u roku od 30 dana od dana obavijesti poslodavcu o svojem
stanju trudnoće dostaviti poslodavcu potvrdu nadležnog liječnika specijalista ginekologa o
svojoj trudnoći.
(3) Zaposlena majka koja koristi pravo na rodiljni ili roditeljski dopust dužna je 30 dana
prije početka rada dostaviti poslodavcu rodni list za dijete po čijem rođenju ima status radnice
koja je rodila, a ako doji dijete, u istom roku, dostaviti poslodavcu pisanu potvrdu liječnika
specijalista pedijatra o dojenju djeteta.
(4) Ako trudna radnica ili radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete radi na
poslovima koji su štetni po njezino zdravlje ili zdravlje djeteta koje doji, ima pravo na dopust
trudne radnice, dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete, uz naknadu
plaće u visini prosječne plaće isplaćene u tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem stječe
pravo na ovaj dopust, na teret poslodavca, pod uvjetima iz ovoga Zakona.
(5) Trudna radnica ili radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete ima pravo dopust
iz stavka 4. ovoga članka koristiti od prvoga sljedećeg dana nakon dana kad je prema propisima
o radu i zaštiti na radu utvrđeno da poslodavac nije osigurao raspoređivanje trudne radnice ili
radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete na druge odgovarajuće poslove do dana
stjecanja prava na rodiljni dopust ili do navršene godine dana djetetova života ili do dana s
kojim je nadležno tijelo ili inspekcija utvrdila da je poslodavac mjerama zaštite na radu ili
prilagodbom uvjeta rada otklonio štetne uvjete rada po njezino zdravlje, dojenje ili zdravlje
djeteta koje doji ili ako je osigurao njezino raspoređivanje na druge odgovarajuće poslove.
(6) Trudna radnica ili radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete nije obvezna
raditi noću tijekom trudnoće, u razdoblju do godine dana života djeteta odnosno u razdoblju
dok doji dijete, pod uvjetom da predoči potvrdu nadležnog liječnika specijalista ginekologa o
svojoj trudnoći ili potvrdu liječnika specijalista pedijatra o dojenju djeteta ili potvrdu liječnika specijalista medicine rada, kojom se potvrđuje da je to neophodno za sigurnost i zdravlje trudne
radnica ili radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete, odnosno za sigurnost i zdravlje
djeteta.
7.3. Slobodan radni dan za prenatalni pregled
Članak 20.a
(1) Trudna radnica ima pravo na jedan slobodan radni dan mjesečno u svrhu obavljanja
prenatalnih pregleda ako posebnim propisom nije drugačije određeno.
(2) Trudna radnica može, u dogovoru s poslodavcem, pravo iz stavka 1. ovoga članka
koristiti i na način da pripadajuće sate radnog dana rasporedi i koristiti višekratno, tijekom više
radnih dana u tijeku mjeseca.
(3) Trudna radnica dužna je poslodavcu pisanim putem najaviti korištenje prava iz
stavka 1. ovoga članka dva radna dana prije zakazanog vremena za prenatalni pregled te na
njegov zahtjev dostaviti dokaz o toj činjenici.
(4) Slobodan radni dan iz stavka 1. ovoga članka ili radni sati iz stavka 2. ovoga članka
smatraju se vremenom provedenim na radu.
(5) Pravo iz stavaka 1. do 4. ovoga članka na odgovarajući način odnosi se i na
samozaposlenu trudnicu.
Članak 21.
Ministar nadležan za obitelj, uz mišljenje ministra nadležnog za rad, propisat će
pravilnikom uvjete i postupak ostvarivanja prava trudne radnice, radnice koja je rodila i
radnice koja doji dijete iz članka 19. i 20. ovoga Zakona.
8. Mirovanje radnog odnosa do treće godine djetetova života
Članak 22.
(1) Nakon što je iskorišteno pravo na rodiljni i roditeljski dopust ili pravo na rad s polovicom
punoga radnog vremena prema ovom Zakonu, jedan od zaposlenih roditelja ima pravo ne raditi do
navršene 3. godine života djeteta.
(2) Za vrijeme korištenja prava iz stavka 1. ovoga članka, prava i obveze zaposlenog roditelja
iz radnog odnosa miruju, a pravo na obvezno zdravstveno osiguranje te pravo na mirovinsko
osiguranje ostvaruje se prema propisima kojima je uređeno to pravo.
(3) Poslodavac jedan primjerak odluke o mirovanju radnog odnosa zaposlenog roditelja do
treće godine djetetova života obvezno dostavlja Zavodu radi evidencije.
9. Prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju
Članak 23.
(1) Jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju
(dijete s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti), nakon isteka
prava na rodiljni dopust sukladno članku 12. ili članku 15. stavku 1. i 2. ovoga Zakona ili u
tijeku korištenja ili nakon isteka prava na roditeljski dopust sukladno članku 14. ili članku 15.
stavku 3. ovoga Zakona, na temelju nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja prema
propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, ima pravo na dopust za njegu djeteta do
navršene 8. godine djetetova života.
(2) Jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja pravo iz stavka 1. ovoga članka
može koristiti i kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena te nastaviti njegovo korištenje i nakon navršene 8. godine djetetova života, sve dok ta potreba traje, a na temelju
nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja prema propisima o obveznom zdravstvenom
osiguranju.
(3) Zaposlenom ili samozaposlenom roditelju se sva neiskorištena prava na roditeljski
dopust iz članka 14. ili članka 15. stavka 3. ovoga Zakona za odnosno dijete stavljaju u
mirovanje s danom početka korištenja prava iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka.
(4) Za slučaj da je roditelj iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka svoje pravo na
roditeljski dopust za odnosno dijete prenio na drugog roditelja, svako daljnje korištenje tog
prenesenog prava stavlja se u mirovanje s danom koji prethodi početku korištenja prava iz
stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka, bez obzira na okolnost koristi li drugi roditelj trenutačno to
preneseno pravo u obliku roditeljskog dopusta ili rada u polovici punog radnog vremena ili je
najavio namjeru korištenja tog prava.
(5) Prava iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka može koristiti samo jedan od zaposlenih
ili samozaposlenih roditelja prema međusobnom dogovoru ili po odluci nadležnog suda.
(6) Pravo iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka ne može se koristiti za slučaj da jedan od
roditelja djeteta, prema ovom Zakonu, već koristi to pravo za drugo dijete ili da jedan od
roditelja djeteta, prema propisima iz socijalne skrbi, za to dijete ima priznat status roditelja
njegovatelja, izuzev ako na temelju nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja prema
propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, kojim je utvrđeno da roditelj koji koristi
pravo za drugo dijete nije u mogućnosti pružati odgovarajuću njegu za dvoje ili više djece zbog
težine njihova mentalnog ili tjelesnog oštećenja, odnosno teže psihičke bolesti.
(7) Zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava iz stavka 1. ili stavka
2. ovoga članka ima pravo na novčanu naknadu prema ovom Zakonu.
(8) Ministar nadležan za obitelj, uz mišljenje ministra nadležnog za zdravstvo,
pravilnikom će propisati uvjete i postupak za stjecanje prava iz ovoga članka.
10. Naknada plaće zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja
Članak 24.
(1) Za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust iz članka 12. ovoga Zakona ili prava
na rad s polovicom punoga radnog vremena iz članka 15. stavka 1. i 2. ovoga Zakona zaposleni
ili samozaposleni roditelj ima pravo na naknadu plaće u iznosu 100% od osnovice za naknadu
plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
(2) Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust iz članka 14. stavka 2. ovoga
Zakona naknada plaće za prvih 6 mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj, ili prvih 8 mjeseci
ako to pravo koriste oba roditelja, iznosi 100% osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa
stavkom 1. ovoga članka, a koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80%
proračunske osnovice mjesečno.
(3) Za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena
iz članka 15. stavka 4. ovoga Zakona naknada iznosi 50% proračunske osnovice mjesečno.
(4) Za vrijeme korištenja prava iz članka 16. ovoga Zakona zaposleni ili samozaposleni
roditelj ima pravo na novčanu naknadu u visini od 50% proračunske osnovice mjesečno za puno
radno vrijeme.
(5) Zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti
djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće utvrđenu prema ovom Zakonu,
koja za puno radno vrijeme iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu sa
stavkom 1. ovoga članka i koja ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 80% proračunske
osnovice mjesečno.
(6) Iznimno od stavka 6. ovoga članka u slučaju mrtvorođenog djeteta ili ako dijete umre
za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust, zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme
korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ima pravo na naknadu
plaće, koja za puno radno vrijeme iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene u skladu
sa stavkom 1. ovoga članka.(7) Zaposleni ili samozaposleni roditelj koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u
trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine
(prethodno osiguranje), za vrijeme korištenja prava prema ovom Zakonu ima pravo na novčanu
naknadu koja iznosi 50% proračunske osnovice.
(8) Zaposlenom ili samozaposlenom roditelju naknada plaće, odnosno novčana naknada
utvrđena ovim člankom, ne može iznositi manje od 50% proračunske osnovice, neovisno radi li
u punom ili nepunom radnom vremenu.
(9) Zaposleni roditelj, korisnik prava iz članka 7. stavka 2. podstavka 3., 4. i 5. ovoga
Zakona, za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust iz članka 12. ovoga Zakona ili prava na
roditeljski dopust iz članka 14. stavka 2. ovoga Zakona ili prava na rad s polovicom punog
radnog vremena iz članka 15. ovoga Zakona ili za vrijeme korištenja dopusta za slučaj smrti
djeteta iz članka 17. ovoga Zakona ima pravo na novčanu naknadu u visini od 50% proračunske
osnovice.
Članak 24.a
(1) Zaposleni ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju (djeteta s
težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti) iz članka 23. stavka 1.
ovoga Zakona za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine
djetetova života ima pravo na novčanu naknadu za puno radno vrijeme u iznosu od 65%
proračunske osnovice mjesečno.
(2) Zaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju (djeteta s težim tjelesnim ili
mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti) koji pravo iz članka 23. stavka 1. ovoga
Zakona koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, sukladno članku 23.
stavku 2. ovoga Zakona, ima pravo na novčanu naknadu obračunatu u visini iznosa isplaćene
plaće umanjene za obračunate i obustavljene doprinose za mirovinsko osiguranje, predujam
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sukladno posebnim propisima, a koju je
ostvario radeći taj mjesec u polovici punog radnog vremena, a sve prema ovjerenoj ispravi
poslodavca o isplaćenoj plaći.
(3) Samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju (djeteta s težim tjelesnim
ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti) koji pravo iz članka 23. stavka 1. ovoga
Zakona koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, sukladno članku 23.
stavku 2. ovoga Zakona, ima pravo na novčanu naknadu obračunatu u visini 50% od osnovice
za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje važeće za osnovu po kojoj je roditelj
prijavljen na obvezno zdravstveno osiguranje i za razdoblje na koje se naknada odnosi prema
propisima o doprinosima za obvezna osiguranja odnosno 50% od izabrane više mjesečne
osnovice za obračun doprinosa pod uvjetom da je početak primjene više osnovice najmanje šest
mjeseci prije početka korištenja ovoga prava, prema podacima Porezne uprave.
(4) Poslodavac je dužan pri isplati plaće izdati ovjerenu ispravu o isplaćenoj plaći
zaposlenom roditelju.
(5) Zaposleni roditelj iz članka 23. stavka 2. ovoga Zakona kojem poslodavac ne izda
ovjerenu ispravu o isplaćenoj plaći do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, ima pravo na novčanu
naknadu za taj mjesec u iznosu od 50% proračunske osnovice.
(6) Zavod će korisniku isplatiti razliku između pripadajućeg iznosa za isplatu iskazanu
na ispravi poslodavca iz stavka 2. ovoga članka i isplaćenog iznosa iz stavka 5. ovoga članka u
roku od 15 dana od dana dostave ovjerene isprave iz stavka 2. ovoga članka.
(7) Zaposlenom ili samozaposlenom roditelju naknada plaće odnosno novčana naknada
utvrđena ovim člankom ne može iznositi manje od 50% proračunske osnovice.
(8) Ministar nadležan za obitelj, uz mišljenje ministra nadležnog za zdravstvo,
pravilnikom iz članka 23. stavka 8. ovoga Zakona propisat će sadržaj i oblik isprave poslodavca
iz stavka 2. ovoga članka.Članak 24.b
Naknade plaće iz članka 24. stavka 1. i 7. ovoga Zakona isplaćuju se na teret sredstava
Zavoda, a naknada plaće, odnosno novčana naknada iz članka 24. stavka 2., 3., 4., 5., 6., 8., 9. i
10. te članka 24.a ovoga Zakona isplaćuje se na teret sredstava državnog proračuna.
Članak 25.
Za vrijeme korištenja prava iz članka 12., 14., 15., 16., 17., 19., 20. i 23. ovoga Zakona,
zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i pravo na
plaćene doprinose prema posebnim propisima.
11. Ostvarivanje prava u većem opsegu
Članak 26.
Prava zaposlenog roditelja propisana ovim Zakonom, mogu se u većem opsegu urediti
kolektivnim ugovorom, sporazumom radničkog vijeća s poslodavcem, pravilnikom o radu i ugovorom
o radu na teret sredstava poslodavca pod uvjetom i na način utvrđen općim aktom poslodavca.
V. PRAVA RODITELJA KOJI OSTVARUJE DRUGI DOHODAK, RODITELJA
POLJOPRIVREDNIKA I NEZAPOSLENOG RODITELJA
Članak 27.
(1) Roditelj koji ostvaruje drugi dohodak iz članka 7. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, roditelj
poljoprivrednik iz članka 7. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona i nezaposleni roditelj iz članka 7. stavka
1. točke 5. ovoga Zakona, na način i pod uvjetima iz ovoga Zakona, počevši od dana rođenja djeteta,
ima pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada te pravo na novčanu naknadu za vrijeme korištenja
tih prava.
(2) Nezaposleni roditelj iz stavka 1. ovoga članka može ostvariti pravo na rodiljnu i roditeljsku
poštedu od rada pod uvjetom da na dan rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete:
1. da je hrvatski državljanin ili stranac s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj,
2. da ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj u trajanju od
najmanje 3 godine,
3. da je zdravstveno osiguran prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju,
4. da se vodi u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje najmanje 9
mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine prije rođenja djeteta ili da se u
evidenciju nezaposlenih osoba prijavio:
– u roku od 90 dana od dana završetka redovitog školovanja ili studija ili 30 dana od dana
završnog ispita,
– u roku od 30 dana od dana prekida redovitog školovanja ili studija ili
– u roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa, službe ili obavljanja samostalne
djelatnosti ili primanja novčane naknade zbog bolovanja, ako u trenutku prestanka tih okolnosti ima
najmanje 6 mjeseci neprekidnoga radnog staža.
(3) Smatra se da nezaposleni roditelj ispunjava uvjet iz stavka 2. točke 4. ovoga članka ako je
do prestanka njegova vođenja u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
došlo:
– radi ostvarenog primitka prema propisima o porezu na dohodak, na koji se obračunavaju
doprinosi za obvezna osiguranja prema posebnim propisima,
– radi korištenja prava iz ovoga Zakona.
(4) Korisnici iz stavka 1. ovoga članka koji izgube status u obveznom zdravstvenom
osiguranju, a nisu u roku od 30 dana stekli novi status osigurane osobe kod Zavoda, gube pravo na
korištenje prava prema ovom Zakonu.1. Rodiljna i roditeljska pošteda od rada
Članak 28.
(1) Rodiljnu poštedu od rada iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona obvezno od rođenja djeteta
do 70. dana od dana rođenja djeteta koristi majka djeteta.
(2) Majka djeteta iz stavka 1. ovoga članka, rodiljnu poštedu od rada ima pravo koristiti do
navršenog 6. mjeseca života djeteta, u neprekinutom trajanju.
(3) Majka djeteta, korisnica prava na rodiljnu poštedu od rada, nakon isteka 70. dana iz
stavka 1. ovoga članka može radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuti korištenje prava na
rodiljnu poštedu od rada, pri čemu otac djeteta ima pravo na korištenje preostalog dijela
neiskorištenog prava, sukladno svom radnopravnom statusu, uz majčinu pisanu suglasnost i
neovisno o radnopravnom statusu majke.
Članak 29.
(1) Po isteku prava na rodiljnu poštedu od rada korisnik iz članka 28. ovoga Zakona ima
pravo na roditeljsku poštedu od rada u trajanju do navršene 1. godine života djeteta za prvo i
drugo rođeno dijete, odnosno u trajanju do navršene 3. godine života djeteta za blizance, treće i
svako sljedeće dijete.
(2) Korisnik prava iz stavka 1. ovoga članka, može prekinuti korištenje tog prava radi
zaposlenja ili samozaposlenja te prenijeti to pravo drugom roditelju, koji je u istom radnopravnom
statusu s korisnikom, da koristi preostali dio neiskorištenog prava na roditeljsku poštedu od rada, uz
korisnikovu suglasnost.
(3) Korisnik prava iz stavka 1. ovoga članka može radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuti
korištenje prava na roditeljsku poštedu od rada te nastaviti njegovo korištenje, ako je proveo na radu
najmanje 9 mjeseci neprekidno prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio
pripadajućeg prava, kao zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj pod uvjetima iz ovoga Zakona.
(4) Korisnik iz stavka 3. ovoga članka koji na radu nije proveo najmanje 9 mjeseci prije
mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištene roditeljske poštede od rada iz
razloga što mu je prestao radni odnos ili je prestao obavljati djelatnost iz članka 6. točke 2. ovoga
Zakona, ima pravo nastaviti korištenje preostalog dijela prava na roditeljsku poštedu od rada, kao
nezaposleni roditelj, odnosno roditelj izvan sustava rada ako ispunjava uvjete propisane ovim
Zakonom za ostvarivanje prava za nezaposlenog roditelja, odnosno roditelja izvan sustava rada.
(5) Korisnik iz stavka 3. i 4. ovoga članka ima pravo koristiti preostali dio neiskorištene
roditeljske poštede od rada pod uvjetom da pravo na roditeljsku poštedu od rada nije prenio na drugog
roditelja u smislu stavka 2. ovoga članka.
2. Ostvarivanje prava na novčanu naknadu za vrijeme korištenja prava na rodiljnu i roditeljsku
poštedu od rada
Članak 30.
(1) Korisnik prava iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona za vrijeme korištenja prava na
rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada ima pravo na novčanu naknadu u iznosu 50% proračunske
osnovice mjesečno.
(2) Korisnik prava iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona, za slučaj smrti djeteta ima
pravo na isplatu novčane naknade iz stavka 1. ovoga članka još 3 mjeseca počevši od idućeg
dana nakon dana smrti djeteta.
(3) Korisnik prava iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona, za vrijeme korištenja prava na
rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada, ima prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i pravo na
plaćene doprinose prema posebnim propisima.VI. PRAVO RODITELJA IZVAN SUSTAVA RADA
Članak 31.
(1) Majka izvan sustava rada iz članka 7. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona ima pravo na
novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu.
(2) Pod rodiljnom brigom o djetetu iz stavka 1. ovog članka podrazumijeva se razdoblje od
rođenja djeteta do navršenoga 6. mjeseca života djeteta, a pod roditeljskom brigom razdoblje od 6.
mjeseca do navršene 1. godine života djeteta, za prvo i drugo rođeno dijete ili do navršene 3. godine
života djeteta kod rođenja blizanaca, trećeg i svakoga sljedećeg djeteta.
(3) Majka izvan sustava rada iz članka 7. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona nakon isteka
70. dana od rođenja djeteta, može radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuti korištenje prava
na rodiljnu ili roditeljsku brigu o djetetu, pri čemu otac djeteta ima pravo na korištenje
preostalog dijela neiskorištenog prava, sukladno svom radnopravnom statusu, uz majčinu
pisanu suglasnost i neovisno o radnopravnom statusu majke.
(4) Majka iz stavka 1. ovoga članka, nakon 70. dana od dana rođenja djeteta, može radi
zaposlenja ili samozaposlenja prekinuti korištenje prava na rodiljnu ili roditeljsku brigu o djetetu te
započeti ili nastaviti koristiti preostali dio roditeljske brige o djetetu do navršene 1. odnosno 3. godine
života djeteta ako je provela na radu najmanje 9 mjeseci neprekidno prije mjeseca u kojem namjerava
započeti koristiti preostali dio pripadajućeg prava, kao zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj pod
uvjetima iz ovoga Zakona.
(5) Majka iz stavka 4. ovoga članka koja na radu nije provela najmanje 9 mjeseci prije mjeseca
u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištene roditeljske brige o djetetu iz razloga
što joj je prestao radni odnos ili je prestala obavljati djelatnost iz članka 6. točke 2. ovoga Zakona, ima
pravo nastaviti korištenje preostalog dijela prava na roditeljsku brigu o djetetu, kao roditelj izvan
sustava rada ako i dalje ispunjava uvjete iz članka 32. ovoga Zakona.
(6) Majka iz stavka 4. i 5. ovoga članka ima pravo koristiti preostali dio neiskorištene
roditeljske brige o djetetu pod uvjetom da pravo na roditeljsku brigu o djetetu nije prenijela na drugog
roditelja u smislu stavka 3. ovoga članka.
Članak 32.
(1) Majka izvan sustava rada može ostvariti pravo s osnove rodiljne i roditeljske brige o
djetetu iz članka 31. stavka 1. i 2. ovoga Zakona pod uvjetom da na dan rođenja djeteta ispunjava
sljedeće uvjete:
– da je hrvatska državljanka ili strankinja s odobrenim stalnim boravkom u Republici
Hrvatskoj,
– da ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj u trajanju od
najmanje 5 godina,
– da je zdravstveno osigurana prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
(2) Iznimno, majka izvan sustava rada, koja u tijeku korištenja prava na novčanu pomoć
tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu završi redovito školovanje ili pohađanje
sveučilišnog ili stručnog studija ili joj obveze redovitog školovanja ili pohađanje sveučilišnog i
stručnog studija miruju ili prekine redovito školovanje, pohađanje sveučilišnog ili stručnog studija,
zadržava pravo korištenja priznatog prava do roka propisanog za njegovo korištenje, ako se u roku od
30 dana od dana prekida ili završetka redovitog školovanja ili pohađanja sveučilišnog studija prijavila
u evidenciju nezaposlenih osoba kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
(3) Majka iz stavka 1. ovoga članka koja izgubi status u obveznom zdravstvenom osiguranju, a
nije u roku od 30 dana stekla novi status osigurane osobe kod Zavoda, gubi pravo na korištenje prava
iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 33.
(1) Novčana pomoć iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona iznosi 50% proračunske osnovice
mjesečno.(2) Majka izvan sustava rada pravo na novčanu pomoć iz stavka 1. ovoga članka može
ostvariti počevši od dana rođenja djeteta.
(3) Korisnik prava iz članka 31. stavka 1. ovoga Zakona, za slučaj smrti djeteta ima
pravo na isplatu novčane naknade iz stavka 1. ovoga članka još 3 mjeseca računajući od idućeg
dana nakon dana smrti djeteta.
VII. PRAVA POSVOJITELJA DJETETA
Članak 34.
(1) Posvojitelj, pod uvjetom da je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom
zdravstvenom osiguranju, ima pravo na pripadajuće vremenske dopuste ili poštede od rada te pravo na
naknadu plaće ili drugi oblik novčane naknade prema odredbama iz ove glave, ako ovim Zakonom
nije drugačije propisano.
(2) Opseg prava posvojitelja iz stavka 1. ovoga članka ovisi o radnopravnom statusu korisnika
prava i životnoj dobi posvojenika.
(3) Ako su posvojitelji djeteta bračni drugovi zajednički, prava s osnova posvojenja
ostvaruju oba posvojitelja i koriste ga, u pravilu, u jednakom dijelu, osim ako se posvojitelji
pisano izjasne da će prava s osnova posvojenja koristiti samo jedan od posvojitelja te u tom
slučaju prava s osnova posvojenja koristi samo jedan od posvojitelja, neovisno o broju posvojene
djece.
(4) Korisnici iz stavka 1. ovoga članka za vrijeme korištenja prava prema ovom Zakonu imaju
prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja i pravo na plaćene doprinose prema posebnim propisima.
1. Prava zaposlenog ili samozaposlenog posvojitelja
1.1. Posvojiteljski dopust
Članak 35.
(1) Zaposleni posvojitelj i samozaposleni posvojitelj, pod uvjetom da supružnik posvojitelja
djeteta nije roditelj djeteta, ima pravo na posvojiteljski dopust u trajanju propisanom ovim Zakonom.
(2) Pravo na posvojiteljski dopust zaposleni posvojitelj ili samozaposleni posvojitelj stječe s
danom pravomoćnosti rješenja o posvojenju.
Članak 36.
(1) Zaposleni posvojitelj ili samozaposleni posvojitelj ostvaruje posvojiteljski dopust u
trajanju od 6 mjeseci za dijete do 18 godina života.
(2) Za slučaj posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili djeteta
koje posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće dijete u obitelji zaposlenog posvojitelja ili
samozaposlenog posvojitelja, ili djeteta s teškoćama u razvoju, posvojiteljski dopust iz stavka 1. ovoga
članka produžuje se za 60 dana.
(3) Po iskorištenju posvojiteljskog dopusta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka zaposleni
posvojitelj ili samozaposleni posvojitelj za posvojenika do njegove 8. godine života ima pravo na
roditeljski dopust u trajanju od 6 mjeseci.
1.2. Naknada plaće za vrijeme korištenja prava na posvojiteljski dopust
Članak 37.
Korisnik iz članka 35. ovoga Zakona za vrijeme korištenja posvojiteljskog dopusta iz
članka 36. ovoga Zakona ima pravo na naknadu plaće u visini propisanoj člankom 24. stavkom
1. ovoga Zakona, a za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust ili drugih prava prema
ovom Zakonu u visini propisanoj člankom 24. stavcima 2. do 8. ili člankom 24.a ovoga Zakona.2. Prava drugih posvojitelja
Članak 38.
(1) Korisnik iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona koji je prema ovom Zakonu roditelj koji
ostvaruje drugi dohodak ili je poljoprivrednik ili nezaposlena osoba ili osoba izvan sustava rada, koja
je prema propisima o obiteljskim odnosima postala posvojitelj djeteta, pod uvjetima iz ovoga Zakona
ima pravo na posvojiteljsku poštedu od rada ili pravo na posvojiteljsku brigu o djetetu u trajanju
propisanom ovim Zakonom.
(2) Za vrijeme korištenja prava iz stavka 1. ovoga članka korisnik ima pravo na novčanu
naknadu ili novčanu pomoć u iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno.
2.1. Posvojiteljska pošteda od rada i posvojiteljska briga o djetetu
Članak 39.
(1) Korisnik iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona, koji je prema ovom Zakonu ostvaruje drugi
dohodak ili je poljoprivrednik ili nezaposlena osoba i koji je pravomoćnim rješenjem o posvojenju
postao posvojitelj (u daljnjem tekstu: posvojitelj), pod uvjetom da supružnik posvojitelja nije roditelj
posvojenika i ako ispunjava uvjete za stjecanje prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada iz
članka 27. ovoga Zakona, ima pravo na posvojiteljsku poštedu od rada.
(2) Korisnik iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona, koji je prema ovom Zakonu osoba izvan
sustava rada i koja je pravomoćnim rješenjem o posvojenju postala posvojitelj (u daljnjem tekstu:
posvojitelj izvan sustava rada), pod uvjetom da supružnik posvojitelja nije roditelj posvojenika i ako
ispunjava uvjete za stjecanje prava na rodiljnu i roditeljsku brigu o djetetu iz članka 32. ovoga Zakona,
ima pravo na posvojiteljsku brigu o djetetu.
(3) Posvojitelj iz stavka 1. ovoga članka ili posvojitelj izvan sustava rada iz stavka 2.
ovoga članka ima pravo na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu u
trajanju od 12 mjeseci.
(4) Za slučaj posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili djeteta
koje posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće dijete u obitelji posvojitelja ili posvojitelja izvan
sustava rada, ili djeteta s teškoćama u razvoju, posvojiteljska pošteda od rada ili posvojiteljska briga o
djetetu iz stavka 3. ovoga članka produžuje se za 60 dana.
(5) Posvojitelj ili posvojitelj izvan sustava rada može, radi zaposlenja ili samozaposlenja,
prekinuti korištenje prava iz stavka 3. i 4. ovoga članka ili to pravo prenijeti na bračnog druga koji je
posvojenjem postao roditelj posvojenog djeteta, uz njegovu pisanu suglasnost i pod uvjetom da ima
isti radnopravni status osobe iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka koji prenosi pravo.
(6) Korisnik iz stavka 1. ili stavka 2. ovoga članka, koji je radi zaposlenja ili samozaposlenja
prekinuo korištenje prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu, može
nastaviti njegovo korištenje kao zaposleni ili samozaposleni posvojitelj ako je proveo na radu
najmanje 9 mjeseci neprekidno prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio
neiskorištenog prava i pod uvjetom da pravo korištenja posvojiteljske poštede od rada ili
posvojiteljske brige o djetetu nije prenio na drugog roditelja prema stavku 5. ovoga članka.
(7) Korisnik iz stavka 1. ovoga članka ili stavka 2. ovoga članka, koji na radu nije proveo
najmanje 9 mjeseci prije mjeseca u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištene
posvojiteljske poštede od rada ili posvojiteljske brige o djetetu iz razloga što mu je prestao radni odnos
ili je prestao obavljati djelatnost iz članka 6. točke 2. ovoga Zakona, ima pravo nastaviti korištenje
preostalog dijela prava na posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu, kao
nezaposleni roditelj ako ispunjava uvjete za nezaposlenog roditelja iz članka 27. ovoga Zakona.2.2. Pravo na novčanu naknadu
Članak 40.
(1) Korisnik iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona, za vrijeme korištenja prava na
posvojiteljsku poštedu od rada ili prava na posvojiteljsku brigu o djetetu ima pravo na novčanu
naknadu u iznosu od 50% proračunske osnovice mjesečno.
(2) Korisnik iz članka 39. stavka 6. ovoga Zakona za vrijeme korištenja preostalog dijela
neiskorištenog prava iz članka 39. stavka 3. i 4. ovoga Zakona ostvaruje pravo na naknadu u iznosu od
50% proračunske osnovice mjesečno.
VIII. JEDNOKRATNA NOVČANA POTPORA ZA NOVOROĐENO DIJETE
Članak 41.
Korisnik iz članka 7. ovoga Zakona ima pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno
dijete pod uvjetom i u iznosu propisanom ovim Zakonom.
Članak 42.
(1) Korisnik iz članka 7. stavka 1. točke 1. do 5. i stavka 2. ovoga Zakona može ostvariti pravo
na jednokratnu novčanu potporu iz članka 41. ovoga Zakona pod uvjetom da u vrijeme rođenja djeteta
ispunjava sljedeće uvjete:
– da je hrvatski državljanin s prebivalištem ili stranac sa stalnim boravkom u Republici
Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od najmanje 12 mjeseci,
– da je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
(2) Korisnik iz članka 7. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona može ostvariti pravo na novčanu
potporu iz članka 41. ovoga Zakona pod uvjetom da u vrijeme rođenja djeteta ispunjava sljedeće
uvjete:
– da je hrvatski državljanin s prebivalištem ili stranac sa stalnim boravkom u Republici
Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od najmanje 5 godina,
– da je zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
(3) Korisnici iz stavka 1. i 2. ovoga članka mogu podnijeti zahtjev i ostvariti pravo na
jednokratnu novčanu potporu iz članka 41. ovoga Zakona pod uvjetom da je dijete:
– upisano u maticu rođenih
– prijavljeno kao član njihovog kućanstva,
– zdravstveno osiguran po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Članak 43.
(1) Jednokratna novčana potpora iz članka 41. ovoga Zakona iznosi 70% proračunske
osnovice.
(2) Pravo na novčanu potporu iz stavka 1. ovoga članka, pod uvjetima iz članka 42. ovoga
Zakona ima i korisnik za posvojeno dijete ako novčana potpora iz članka 41. ovoga Zakona za to
dijete nije ranije isplaćena drugom korisniku.
IX. POSTUPAK OSTVARIVANJA PRAVA
Članak 44.
(1) Prava iz ovoga Zakona ostvaruju se na temelju rješenja Zavoda donesenog na osnovi
zahtjeva korisnika iz članka 7. ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, početak korištenja prava na rodiljni dopust 45 ili
28 dana prije očekivanog termina poroda ostvaruje se temeljem izvješća izabranog doktora ginekologa iz obveznoga zdravstvenog osiguranja u kojem se naznačuje dan očekivanog poroda i
početni datum korištenja prava na obvezni rodiljni dopust.
(3) U postupku rješavanja po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe
Zakona o općem upravnom postupku.
(4) Zahtjev za ostvarivanje prava prema ovom Zakonu podnosi se najkasnije 15 dana prije
naznačenog roka za početak njegova korištenja ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
Članak 45.
(1) O pravima iz ovoga Zakona u prvom stupnju rješava nadležna ustrojbena jedinica Zavoda
na čijem je području prebivalište ili stalni boravak podnositelja zahtjeva.
(2) O žalbi protiv prvostupanjskog rješenja Zavoda rješava Direkcija Zavoda.
(3) Žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
(4) Protiv drugostupanjskog rješenja može se pokrenuti upravni spor.
(5) Rješenje o pravu iz ovoga Zakona obvezno se dostavlja poslodavcu ako je korisnik prava
zaposleni roditelj, zaposleni posvojitelj, zaposleni udomitelj ili zaposleni skrbnik, odnosno fizička
osoba kojoj je rješenjem nadležnog tijela dijete povjereno na čuvanje i odgoj.
(6) Rješenje o pravu nezaposlenog roditelja iz ovoga Zakona obvezno se dostavlja nadležnoj
ustrojbenoj jedinici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u čijoj se evidenciji nezaposlenih osoba vodi
korisnik prava.
Članak 46.
(1) Korisnik koji potražuje prava iz ovoga Zakona dužan je na zahtjev nadležne ustrojbene
jedinice Zavoda dostaviti dokaze koji su uvjet za ostvarenje traženog prava, ako Zavod istima ne
raspolaže ili ih ne može pribaviti po službenoj dužnosti.
(2) U prikupljanju dokaza kojima se utvrđuje opravdanost zahtjeva korisnika Zavod ima pravo
služiti se svim raspoloživim podacima o korisniku kao osiguranoj osobi prema propisima o obveznom
zdravstvenom osiguranju te koristiti službene podatke nadležnih središnjih tijela državne uprave i
javnih ustanova, kao i drugih nadležnih tijela iz kojih se može utvrditi osnovanost stjecanja traženog
prava.
(3) Nadležna središnja tijela državne uprave i javne ustanove, kao i druga nadležna tijela iz
stavka 2. ovoga članka, dužni su Zavodu dostaviti ili staviti na raspolaganje tražene podatke u roku od
15 dana od dana zaprimanja zahtjeva.
(4) Zavod je dužan i ovlašten, u svrhu provjere osobnih podataka, ostvarene
plaće/dohotka, ispunjavanja pravnih, medicinskih i drugih uvjeta za ostvarivanje i korištenje
prava na rodiljne i roditeljske potpore prema ovom Zakonu, prije i za vrijeme korištenja
ostvarenih prava od strane korisnika provjeriti postojanje zakonom propisanih činjenica i
okolnosti na osnovi kojih korisnik stječe i/ili koristi pravo na rodiljnu i roditeljsku potporu, a
korisnici prava, poslodavci i druge pravne osobe, na temelju čijih se podataka i isprava odlučuje
o ispunjavanju uvjeta za ostvarenje i/ili korištenje prava na rodiljne i roditeljske potpore, dužni
su Zavodu i ustrojbenoj jedinici Zavoda dostaviti i predočiti sve činjenice i dokaze odlučne za
priznavanje i/ili korištenje traženog, odnosno ostvarenog prava.
(5) U svrhu provjere osobnih podataka, ostvarene plaće/dohotka, pravnih, medicinskih i
drugih uvjeta za ostvarivanje i korištenje prava na rodiljne i roditeljske potpore prema ovom
Zakonu, a na temelju postavljenog zahtjeva korisnika za ostvarivanje prava na rodiljne i
roditeljske potpore prema ovom Zakonu, Zavod i ustrojbena jedinica Zavoda ovlašteni su
prikupljati dokaze o ispunjavanju propisanih uvjeta za ostvarenje i/ili korištenje traženog prava
prema propisima o upravnom postupku.1.1. Najava i ostvarivanje prava zaposlenog roditelja
Članak 47.
(1) Zaposleni roditelj, koji u tijeku korištenja prava iz ovoga Zakona namjerava mijenjati
način korištenja tog prava, obvezan je najmanje 30 dana prije nastanka te promjene ili prije ponovnog
uspostavljanja neiskorištenoga pripadajućeg prava, pisano obavijestiti svog poslodavca o toj namjeri.
(2) Na pisanu obavijest iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je dužan izdati pisanu izjavu o
svojoj suglasnosti o iskazanoj namjeri zaposlenog roditelja, s mogućnošću neprihvaćanja te namjere za
razdoblje od najviše 30 dana pod uvjetima utvrđenim propisima o radu.
Članak 48.
Zaposleni roditelj, kojem se o pravu iz ovoga Zakona odlučuje iz razloga propisanog člankom
47. stavkom 1. ovoga Zakona, dužan je nadležnoj ustrojbenoj jedinici Zavoda uz zahtjev za rješavanje
o pripadajućem pravu priložiti i pisanu izjavu poslodavca iz članka 47. stavka 2. ovoga Zakona.
1.2. Najava i korištenje prava drugih korisnika iz Zakona
Članak 49.
Samozaposleni roditelj koji u tijeku korištenja prava iz ovoga Zakona namjerava mijenjati
način korištenja tog prava, obvezan je najmanje 30 dana prije nastanka te promjene ili prije ponovnog
uspostavljanja neiskorištenoga pripadajućeg prava podnijeti pisani zahtjev Zavodu.
Članak 50.
(1) Roditelj koji ostvaruje drugi dohodak, roditelj poljoprivrednik, nezaposleni roditelj i
roditelj izvan sustava rada, pripadajuće pravo ostvaruje na način i u postupku propisanom ovim
Zakonom i provedbenim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
(2) Korisniku iz stavka 1. ovoga članka koji zahtjev za korištenje prava iz ovoga Zakona
podnese Zavodu u roku od 30 dana od dana rođenja djeteta, pripada pravo na korištenje odnosnog
prava od dana rođenja djeteta.
(3) Korisniku koji zahtjev za korištenje prava ne podnese u roku propisanom stavkom 2.
ovoga članka, a zahtjev podnese u roku od 120 dana od rođenja djeteta, pripada pravo na korištenje
odnosnog prava od dana podnošenja zahtjeva.
(4) U zahtjevu za korištenje prava na rodiljnu ili roditeljsku poštedu od rada ili s osnove
rodiljne ili roditeljske brige o djetetu, korisnik obvezno naznačuje način korištenja odnosnog prava.
(5) Zahtjev za prekid korištenja ili prijenos korištenja prava na drugog roditelja, pod uvjetima
iz ovoga Zakona, drugi korisnik podnosi najkasnije 30 dana prije naznačenog roka za prekid ili
prijenos korištenog prava na drugog roditelja
(6) Iznimno, zahtjev za prekid ili prijenos korištenog prava na drugog roditelja može biti
podnijet u roku kraćem od utvrđenog stavkom 5. ovoga članka, a koji ne može biti kraći od 8 dana,
ako je uvjetovan nepredviđenim socijalnim okolnostima, kao što je smrt u obitelji, teška bolest jednog
od članova obitelji ili drugog roditelja ili zaposlenje ili samozaposlenje, o čemu odlučuje Zavod.
1.3. Ostvarivanje prava na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete
Članak 51.
(1) Korisnik iz članka 7. ovoga Zakona pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno
dijete iz članka 41. ovoga Zakona može ostvariti pod uvjetom da je pisani zahtjev za priznavanje prava
podnio nadležnoj ustrojbenoj jedinici Zavoda u roku od 6 mjeseci od dana rođenja djeteta, odnosno u
roku od 30 dana od dana posvojenja djeteta iz članka 43. stavka 2. ovoga Zakona.(2) Pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete ostvaruje se na osnovi
zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, rodnog lista djeteta, te dokumentacije kojom se dokazuje
ispunjenje uvjeta iz članka 42. ovoga Zakona.
(3) Pravo na novčanu potporu iz stavka 2. ovoga članka može se ostvariti donošenjem
rješenja koje se sastoji samo od izreke u obliku zabilješke u spisu.
1.4. Prijava okolnosti koje utječu na ostvarivanje prava i naknada štete
Članak 52.
(1) Korisnik iz ovoga Zakona dužan je Zavodu prijaviti svaku promjenu, u roku od 8 dana od
dana nastanka okolnosti koja utječe na korištenje priznatog prava po ovom Zakonu.
(2) Korisnik koji ne postupi sukladno stavku 1. ovoga članka dužan je Zavodu nadoknaditi
nastalu štetu i ostvareni nepripadajući primitak, s pripadajućom kamatom te ga uplatiti na račun
državnog proračuna, a sve u roku od 8 dana od dana zaprimljene pisane obavijesti Zavoda o utvrđenim
okolnostima.
X. POVJERENSTVO ZA PRAĆENJE PROVEDBE ZAKONA
Članak 53.
(1) U svrhu provedbe ovoga Zakona ministar nadležan za obitelj osniva Povjerenstvo za
praćenje provedbe ovoga Zakona koje se sastoji od 7 članova.
(2) Članove Povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka imenuje ministar nadležan za obitelj i to dva
predstavnika ministarstva nadležnog za obitelj, od kojih je jedan predsjedavajući Povjerenstva te po
jednog predstavnika ministarstva nadležnog za rad, Zavoda, Hrvatske obrtničke komore,
reprezentativnih udruga poslodavaca više razine i reprezentativnih udruga sindikata više razine.
(3) Povjerenstvo prati provedbu ovoga Zakona, daje nadležnom ministarstvu za obitelj i
Zavodu mišljenja i prijedloge za provedbu ovoga Zakona, daje prijedloge za unapređenje sustava
obiteljskih potpora iz ovoga Zakona te donosi poslovnik o svom radu.
(4) Stručne i administrativne poslove Povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka obavlja
ministarstvo nadležno za obitelj.
XI. FINANCIRANJE
Članak 54.
Sredstva za financiranje prava i potpora utvrđenih ovim Zakonom osiguravaju se u državnom
proračunu izuzev sredstva za prava iz članka 20., 20.a i 26. ovoga Zakona.
XII. NADZOR I PODNOŠENJE IZVJEŠĆA
Članak 55.
(1) Nadzor nad zakonitošću rada Zavoda u provedbi ovoga Zakona obavlja ministarstvo
nadležno za obitelj.
(2) Zavod je obvezan ministarstvu nadležnom za obitelj najkasnije do 31. ožujka tekuće
godine podnijeti godišnje izvješće o provedbi ovoga Zakona i utrošku sredstava u protekloj godini.
(3) Zavod je obvezan do dvadesetog dana u mjesecu za prethodni mjesec dostaviti
ministarstvu nadležnom za obitelj mjesečna izvješća o broju korisnika pojedinih prava te iznosu
utrošenih sredstava prema namjeni.
(4) Sadržaj izvješća iz stavka 2. i 3. ovoga članka, propisat će ministar nadležan za obitelj, uz
prethodno pribavljeno mišljenje ravnatelja Zavoda.Članak 55.a
(1) Ministarstvo nadležno za obitelj na temelju propisanog nadzora iz članka 3. stavka 1.
i članka 55. stavka 1. ovoga Zakona, provodi nadzor na temelju zahtjeva korisnika prava ili
poslodavca korisnika prava, druge zainteresirane pravne ili fizičke osobe ili po službenoj
dužnosti.
(2) Ministarstvo nadležno za obitelj predložit će Zavodu poništenje ili ukidanje izvršnog
rješenja za koje je u provedenom postupku po pravu nadzora utvrđeno da je njime povrijeđen
materijalni zakon ili propis donesen na temelju zakona.
Članak 56.
(1) Zavod je obvezan voditi elektronički očevidnik korisnika prava iz ovoga Zakona.
(2) Zavod je dužan, uvažavajući propise o zaštiti osobnih podataka, središnjim tijelima
državne uprave i javnim ustanovama koje na osnovi zakona rješavaju o novčanim pravima građana,
koja se osiguravaju u državnom proračunu ili po propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju ili
prema propisima o obveznom mirovinskom osiguranju ili o zapošljavanju, dostaviti ili staviti na
raspolaganje podatke iz elektroničkog očevidnika.
(3) Sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 1. ovoga članka, propisat će ministar nadležan
za obitelj, uz prethodno pribavljeno mišljenje ravnatelja Zavoda.
XIII. NAKNADA ŠTETE
Članak 57.
(1) Korisnik iz ovoga Zakona dužan je državnom proračunu i Zavodu naknaditi štetu, zajedno
s pripadajućim kamatama, koja nastane zbog nepripadne i nepravilne isplate novčane potpore iz ovoga
Zakona ako:
1. na temelju neistinitih i netočnih podataka, za koje je znao ili morao znati da su neistiniti i
netočni, ostvari bilo koje pravo koje mu ne pripada,
2. u određenom roku ne prijavi promjene koje utječu na daljnje korištenje ili gubitak prava, a
znao je ili morao znati za te promjene,
3. mu je isplaćena naknada na koju nije imao pravo prema rješenju ili je naknada isplaćena u
većem iznosu od iznosa određenog u rješenju kojim je utvrđeno pravo i iznos naknade za vrijeme
korištenja odnosnog prava.
(2) Postupak za naknadu štete iz stavka 1. ovoga članka pokreće i vodi Zavod ako drugim
propisom nije drugačije propisano.
XIV. PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 58.
(1) Korisnik iz ovoga Zakona kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od
3.000,00 do 10.000,00 kuna ako u propisanom roku ne prijavi svaku promjenu koja utječe na
gubitak ili promjenu osnova za korištenje bilo kojeg prava iz ovoga Zakona.
(2) Poslodavac korisnika prava iz ovoga Zakona kaznit će se novčanom kaznom u iznosu
od 10.000,00 do 50.000,00 kuna ako:
– ne osigura ili na bilo koji drugi način priječi trudnoj radnici ili radnici koja doji dijete,
korištenje prava na dopust trudne radnice ili produljeni rodiljni dopust ili dopust radnice koja
doji dijete ili na bilo koji drugi način priječi zaposlenom roditelju korištenje prava na obvezni ili
dodatni rodiljni dopust ili roditeljski dopust ili rad s polovicom punoga radnog vremena ili
uskratom podataka i činjenica ili na neki drugi način radniku, korisniku prava iz ovoga Zakona,
onemogući korištenje prava prema ovom Zakonu,– Zavodu onemogući provjeru osobnih podataka, ostvarene plaće/dohotka, ispunjavanja
pravnih i drugih uvjeta za ostvarivanje i korištenje prava na rodiljne i roditeljske potpore za
korisnike prava, odnosno onemogući postupanje propisano člankom 46. ovoga Zakona.
(3) Odgovorna osoba poslodavca, za slučaj iz stavka 2. ovoga članka, kaznit će se za prekršaj
novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 10.000,00 kuna.
(4) Odgovorna osoba nadležnoga središnjeg tijela državne uprave ili tijela jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove, odnosno drugoga nadležnog tijela
ili pravne osobe, koja Zavodu uskrati dostavu ili stavljanje na raspolaganje podataka po
zahtjevu iz članka 46. ovoga Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od
1.500,00 do 5.000,00 kuna.
(5) Kaznom iz stavka 4. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba Zavoda
ako postupi suprotno članku 56. stavku 2. ovoga Zakona.
(6) Odredba stavka 2. podstavka 2. ovoga članka na odgovarajući način će se primijeniti
i na samozaposlenog roditelja prema ovom Zakonu.
XV. NOVČANE I DRUGE POTPORE JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE)
SAMOUPRAVE, PRAVNIH I FIZIČKIH OSOBA
Članak 59.
(1) Općina, grad, županija i Grad Zagreb, u svrhu propisanu člankom 1. ovoga Zakona svojim
općim aktima mogu propisati način i uvjete za ostvarivanje prava roditelja na novčanu pomoć u većem
opsegu od propisanog ovim Zakonom ili pružanje pomoći u naravi.
(2) Vjerska zajednica, trgovačko društvo, udruga i druga domaća i strana pravna i fizička
osoba, u svrhu propisanu člankom 1. ovoga Zakona mogu pružiti novčanu ili pomoć u naravi
roditeljima, ako to nije u suprotnosti s ovim Zakonom.
(3) U svrhu propisanu člankom 1. ovoga Zakona mogu se osnivati zaklade i fondacije.
XVI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
(„Narodne novine“ broj 54/13.)
Članak 60.
(1) O zahtjevima za ostvarivanje prava na rodiljni dopust i rodiljnu naknadu, kao i o drugim
zahtjevima za ostvarivanje prava, koji su podneseni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, rješavat
će se prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (»Narodne novine«, br. 85/08., 110/08. –
ispravak i 34/11.), ako ovim Zakonom određeno pravo nije uređeno na povoljniji način.
(2) Osobe koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečene u korištenju prava prema
Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (»Narodne novine«, br. 85/08., 110/08. – ispravak i
34/11.), ostvaruju i nadalje ista prava pod utvrđenim uvjetima.
(3) Korisnici iz stavka 2. ovoga članka mogu pisanim zahtjevom od mjesno nadležne
ustrojbene jedinice Zavoda zatražiti ostvarivanje tog prava prema odredbama ovoga Zakona, ako je to
za njih povoljnije.
Članak 61.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. srpnja 2013
.jpg){kind=small}
.jpg){kind=small}
